NA KNJIGU
REAGOVALA KATEDRA TEFSIRA
ISLAMSKOG FAKULTETA U SARAJEVU
mlivin odgovor
IZBEZUMLJENA REAKCIJA FATIĆA U NOVOM BROJU PREPORODA (pisma čitalaca) od 01.12.2008. |
NARUDŽBA
Knjiga se može naručiti na tel: 061 754 263 ili na eMail: mlivo@bih.net.ba ili eventualno kupiti u knjižari pred Begovom džamijom.
CIJENA je 15 KM (sa poštarinom 20 KM)
Knjiga ima 222 strane, mehki povez, C5 format.
Prvih 100 strana obrađuje problematiku prevođenja Kur'ana, a preostali dio sadrži praktične primjere neispravnosti u prevodima. |
U V O D
Prijevodi Kur’ana
Nisu svi prijevodi Kur’ana isti.
Ne postižu svi prijevodi Kur’ana predviđeni cilj. Ne pogađaju ritam teksta na arapskom, dubinu značenja, sintaksu rečenica i upotrebu riječi. Dok su neki prevodioci istinski odani arapskim riječima Kur’ana, neki su slobodni u izvođenju značenja ajeta. Neki prijevodi su po svojoj prirodi akademski, dok su drugi u odnosu na cilj, informativni. Neki prevodioci ne vole striktnu privrženost pojedinoj ili svakoj arapskoj riječi, iz straha da ne zasjene prirođeno značenje, dok su drugi fanatično lojalni Objavi, a opet uspijevaju u prenošenju značenja.
Neki prevodioci uživaju u maloj slobodi izbora riječi, dok se drugi čuvaju od onoga što bi bilo interpolacija misli.
Događa se da su odlomci iz Kur’ana, pogotovo oni koji su povezani sa podacima nauke, loše prevedeni ili komentarisani, tako da bi naučnik bio u pravu kada bi – očito s razlogom – izrazio kritike koje Kur’an ustvari ne zaslužuje. Ove netačnosti prijevoda ili pogrešni komentari (oboje je često povezano), koji ne bi začudili prije jedno ili dva stoljeća, šokiraju u naše doba čovjeka od nauke, koga jedna loše prevedena rečenica, a koja zbog toga sadrži naučno nedopustivu tvrdnju, navodi da je se ne uzme ozbiljno u razmatranje.
Otkud zablude u prevođenju?
One se objašnjavaju činjenicom da moderni prevodioci, često bez veće kritičnosti, preuzimaju interpretacije starih komentatora. Ovi su u svoje doba, dajući nekoj arapskoj riječi koja ima više mogućih smislova, netačnu definiciju, imali izgovor da nisu mogli shvatiti pravi smisao riječi ili rečenice, koji se ukazuje tek u naše doba, zahvaljujući našim naučnim spoznajama. Drugim riječima, postavlja se problem neophodne revizije prijevoda ili komentara, koje nije bilo moguće primjereno obaviti u jednoj određenoj epohi, dok u naše doba posjedujemo elemente koji im mogu dati istinski smisao.
Kur’anska materija je vrlo složena i zahtijeva od prevodioca i komentatora široka znanja ne samo iz lingvistike nego i drugih znanstvenih disciplina. Prevođenje Kur’ana vrlo je odgovoran i zahtjevan posao i taj zadatak postavljaju sebi vrlo umni i nadareni pojedinci, s ciljem da ljudima što vjernije približe kur’anski smisao i značenje. Da bi postigli taj cilj oni konsultiraju mnoge izvore, kako klasične tako i savremene tefsirske znanosti, da bi jezička i misaona interpretacija kur’anskog teksta zadobila što vjerniju formu i sadržinu. Pa ipak, njihovi prijevodi i komentari pojedinih ajeta, a još više riječi, imaju ponekad različite interpretacije, sa različitim smislom i značenjem.
Čak ni široka lingvistička naobrazba, ni solidno poznavanje šerijatskih izvora, nije dovoljan garant da će se određeni izraz ili misaona cjelina adekvatno prevesti na neki jezik. Ako ajet, npr. zadire u egzaktne znanosti, onda se te znanosti moraju dobro poznavati ili se konsultirati stručnjaci i literatura iz tih oblasti. Upravo takvih ajeta koji dotiču razna znanstvena područja, ima u Kur’anu veliki broj, što prevodioce i komentatore Kur’an obavezuje da toj materiji multidisciplinarno pristupaju.
Ukazujući na nesuglasje jezika i nauke, Moris Bikaj ističe kako su još uvijek rašireni prijevodi i komentari kur’anskih ajeta koji naučnicima prilikom čitanja mogu pružiti pogrešnu predstavu kur’anske objave o razmatranoj temi.
Otud je shvatljivo što su u toku stoljeća komentatori Kur’ana (uključujući one iz velikog perioda islamske civilizacije) neminovno počinili greške u interpretaciji nekih kur’anskih ajeta, čiji precizni smisao nisu mogli dokućiti. Tek mnogo kasnije, u jednom periodu bliskom našoj epohi, moglo ih se korektno prevesti i komentirati. To podrazumijeva da za razumijevanje ovih ajeta nisu dovoljana produbljena lingvistička znanja. Potrebno je, osim toga, imati veoma različita naučna znanja.
To znači da je čovjek prošlih stoljeća mogao razaznati samo prividan smisao koji ga je naveo da u nekim slučajevima izvuče netačne zaključke zbog svog nedovoljnog znanja u datoj epohi.
U ovoj knjizi su date uporedbe četiri bosanska prijevoda, a često se u cilju pojačavanja argumentacije poseže i za stranim prijevodima. Cilj je da se sačini jedna interesantna platforma za komparaciju prijevoda, a isto tako i da se identificiraju tačniji i manje tačni prijevodi.
|
