

NA KNJIGU
REAGOVALA KATEDRA TEFSIRA
ISLAMSKOG FAKULTETA U SARAJEVU
mlivin odgovor
IZBEZUMLJENA REAKCIJA FATIÆA U NOVOM BROJU PREPORODA (pisma čitalaca) od 01.12.2008.
|
NARUDŽBA
Knjiga se može naruèiti na tel: 061 754 263 ili na eMail: mlivo@bih.net.ba ili eventualno kupiti u knjižari pred Begovom džamijom.
CIJENA je 15 KM (sa poštarinom 20 KM)
Knjiga ima 222 strane, mehki povez, C5 format.
Prvih 100 strana obraðuje problematiku prevoðenja Kur'ana, a preostali dio sadrži praktiène primjere neispravnosti u prevodima. |
U V O D u KNJIGU
Prijevodi Kur’ana
Nisu svi prijevodi Kur’ana isti.
Ne postižu svi prijevodi Kur’ana predviðeni cilj. Ne pogaðaju ritam teksta na arapskom, dubinu znaèenja, sintaksu reèenica i upotrebu rijeèi. Dok su neki prevodioci istinski odani arapskim rijeèima Kur’ana, neki su slobodni u izvoðenju znaèenja ajeta. Neki prijevodi su po svojoj prirodi akademski, dok su drugi u odnosu na cilj, informativni. Neki prevodioci ne vole striktnu privrženost pojedinoj ili svakoj arapskoj rijeèi, iz straha da ne zasjene priroðeno znaèenje, dok su drugi fanatièno lojalni Objavi, a opet uspijevaju u prenošenju znaèenja.
Neki prevodioci uživaju u maloj slobodi izbora rijeèi, dok se drugi èuvaju od onoga što bi bilo interpolacija misli.
Dogaða se da su odlomci iz Kur’ana, pogotovo oni koji su povezani sa podacima nauke, loše prevedeni ili komentarisani, tako da bi nauènik bio u pravu kada bi – oèito s razlogom – izrazio kritike koje Kur’an ustvari ne zaslužuje. Ove netaènosti prijevoda ili pogrešni komentari (oboje je èesto povezano), koji ne bi zaèudili prije jedno ili dva stoljeæa, šokiraju u naše doba èovjeka od nauke, koga jedna loše prevedena reèenica, a koja zbog toga sadrži nauèno nedopustivu tvrdnju, navodi da je se ne uzme ozbiljno u razmatranje.
Otkud zablude u prevoðenju?
One se objašnjavaju èinjenicom da moderni prevodioci, èesto bez veæe kritiènosti, preuzimaju interpretacije starih komentatora. Ovi su u svoje doba, dajuæi nekoj arapskoj rijeèi koja ima više moguæih smislova, netaènu definiciju, imali izgovor da nisu mogli shvatiti pravi smisao rijeèi ili reèenice, koji se ukazuje tek u naše doba, zahvaljujuæi našim nauènim spoznajama. Drugim rijeèima, postavlja se problem neophodne revizije prijevoda ili komentara, koje nije bilo moguæe primjereno obaviti u jednoj odreðenoj epohi, dok u naše doba posjedujemo elemente koji im mogu dati istinski smisao.
Kur’anska materija je vrlo složena i zahtijeva od prevodioca i komentatora široka znanja ne samo iz lingvistike nego i drugih znanstvenih disciplina. Prevoðenje Kur’ana vrlo je odgovoran i zahtjevan posao i taj zadatak postavljaju sebi vrlo umni i nadareni pojedinci, s ciljem da ljudima što vjernije približe kur’anski smisao i znaèenje. Da bi postigli taj cilj oni konsultiraju mnoge izvore, kako klasiène tako i savremene tefsirske znanosti, da bi jezièka i misaona interpretacija kur’anskog teksta zadobila što vjerniju formu i sadržinu. Pa ipak, njihovi prijevodi i komentari pojedinih ajeta, a još više rijeèi, imaju ponekad razlièite interpretacije, sa razlièitim smislom i znaèenjem.
Èak ni široka lingvistièka naobrazba, ni solidno poznavanje šerijatskih izvora, nije dovoljan garant da æe se odreðeni izraz ili misaona cjelina adekvatno prevesti na neki jezik. Ako ajet, npr. zadire u egzaktne znanosti, onda se te znanosti moraju dobro poznavati ili se konsultirati struènjaci i literatura iz tih oblasti. Upravo takvih ajeta koji dotièu razna znanstvena podruèja, ima u Kur’anu veliki broj, što prevodioce i komentatore Kur’an obavezuje da toj materiji multidisciplinarno pristupaju.
Ukazujuæi na nesuglasje jezika i nauke, Moris Bikaj istièe kako su još uvijek rašireni prijevodi i komentari kur’anskih ajeta koji nauènicima prilikom èitanja mogu pružiti pogrešnu predstavu kur’anske objave o razmatranoj temi.
Otud je shvatljivo što su u toku stoljeæa komentatori Kur’ana (ukljuèujuæi one iz velikog perioda islamske civilizacije) neminovno poèinili greške u interpretaciji nekih kur’anskih ajeta, èiji precizni smisao nisu mogli dokuæiti. Tek mnogo kasnije, u jednom periodu bliskom našoj epohi, moglo ih se korektno prevesti i komentirati. To podrazumijeva da za razumijevanje ovih ajeta nisu dovoljana produbljena lingvistièka znanja. Potrebno je, osim toga, imati veoma razlièita nauèna znanja.
To znaèi da je èovjek prošlih stoljeæa mogao razaznati samo prividan smisao koji ga je naveo da u nekim sluèajevima izvuèe netaène zakljuèke zbog svog nedovoljnog znanja u datoj epohi.
U ovoj knjizi su date uporedbe èetiri bosanska prijevoda, a èesto se u cilju pojaèavanja argumentacije poseže i za stranim prijevodima. Cilj je da se saèini jedna interesantna platforma za komparaciju prijevoda, a isto tako i da se identificiraju taèniji i manje taèni prijevodi.
|